Kulturologija

Novi medijski žanrovi

Osječki HNK ima čak dva svečana, umjetnički oslikana zastora

Osim svim posjetiteljima osječkog Kazališta poznatog, najčešće korištenog grimiznocrvenog zastora, HNK u Osijeku na sceni ima još, ne samo jedan, već – dva svečana zastora! Oni se koriste samo u posebnim prigodama pa smo intendanta Božidara Šnajdera upitali da nam otkrije tko su njihovi autori i kada ih Osječani uopće mogu vidjeti.
"Točno, imamo dva svečana zastora. Ovaj koji se puno češće koristi postavljen je i otkriven 27. prosinca 1994. godine, kada je HNK svečano otvoren nakon obnove uslijed ratnih razaranja. Njegovo postavljanje dugo se planiralo. Rađen je prema umjetničkoj slici Bele Čikoša Sesije iz 1916. godine, u velikom formatu, i zove se 'Slavonski preporod'. Dakle, kao neki pandan slici Vlahe Bukovca, odnosno svečanom zastoru zagrebačkog HNK, naslovljenoj 'Hrvatski preporod'. Na našem, osječkom zastoru naslikani su osječki i slavonski slikari, kipari, književnici, umjetnici iz toga vremena, poput recimo Josipa Kozarca", priča dobro upućeni Šnajder.
Na žalost, dodaje, u Osijeku se ne nalazi originalna slika, jer je ona u jednoj privatnoj zagrebačkoj zbirci, no prema njoj je umjetnik Rudolf Labaš napravio osječki svečani zastor. Najzaslužniji sponzor za postavljanje zastora su Tvornica duhana Rovinj, što je i napisano u donjem desnom kutu zastora. Platno je pak kupljeno je u Italiji, a sašiveno je, tkano i zaštićeno posebnim tehnikama. Zastor je djelomice oslikavan u Osijeku, a djelomice u Zagrebu, jer je velikoga formata.
"Inače, umjetnik Bela Čikoš Sesija tu je sliku namjenski radio baš za zastor osječkog HNK, ali sve do 1994. godine nije bilo novaca ili razumijevanja za to. Dakle, on je kao prijedlog stajao punih 78 godina", dodaje intendant.
I taj i drugi svečani zastor vise na tzv. cugu iznad scene i spuštaju se po potrebi. "Bilo bi jako loše da ih negdje složimo, jer bi ispucali i oštetili se", kaže Šnajder, te priznaje kako im je nekako draži baš taj zastor Sesije i Labaša.
"On nam je nekako prirodniji, jer je rađen baš za osječki HNK i ima slavonske motive. Kada ga koristimo? Pa uoči svake premijere i u drugim svečanim prigodama, poput središnje proslave Dana grada Osijeka ili Dana Osječko-baranjske županije", ističe Šnajder.
Inače, drugi svečani zastor je onaj također slavonskog umjetnika Slavka Kopača, koji je postavljen također 1994. godine, nekoliko dana nakon ovoga "glavnoga". Taj zastor je više umjetničkoga tipa, nije realistički oslikan, a uprava HNK otkriva ga u zbilja rijetkim prigodama pa ga mnogi nisu niti vidjeli. "Da, u zadnje vrijeme baš ga nismo otkrivali, ali možemo. Mogli bismo spustiti baš njega uoči iduće premijere", smješka se Šnajder.

Views: 476

Add a Comment

You need to be a member of Kulturologija to add comments!

Join Kulturologija

© 2022   Created by Vesna Srnic.   Powered by

Report an Issue  |  Terms of Service